• 07.08.2013. - Autor: Dobrila Zvonarek

  HRVATSKI MJESEC NA STRANICAMA EUROPSKE KNJIŽNICE

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu tijekom mjeseca srpnja predstavila je vrijednu građu iz svojega fonda europskoj javnosti, koristeći status „knjižnice mjeseca“ na portalu Europske knjižnice. S obzirom na ulazak Hrvatske u zajednicu europskih zemalja, računali smo na povećani interes za hrvatska znanstvena i kulturna dobra, koja su oduvijek dio širega, europskoga kulturnog kruga. Tu je činjenicu istaknuo i predsjednik Republike Hrvatske, dr. sc. Ivo Josipović, u prigodnom obraćanju korisnicima Knjižnice povodom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Predstavljanje hrvatske baštine na stranicama Europske knjižnice  nazvao je iznimnim događajem, prepoznavši važnost i potencijal ovakve promocije na početku hrvatske „europske budućnosti“.

Na portalu Europske knjižnice predstavljena su i Djela Dragutina Gorjanovića Krambergera, hrvatskog paleontologa, geologa i paleoantropologa, koja su europskoj javnosti poznata i kao dio virtualne izložbe Znanost i strojevi.

Što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila korisnicima Europske knjižnice? Krenuli smo od „kamena temeljca“ – Misala po zakonu rimskoga dvora, najstarije hrvatske tiskane knjige, čiji je nadnevak tiskanja odabran kao Dan Knjižnice. Europska javnost upoznala je i Fausta Vrančića i njegove brojne izume u djelu Machinae novae te Juditu Marka Marulića, čuvenoga europskog humanista i oca hrvatske književnosti. S ponosom smo pisali o biseru dubrovačke barokne književnosti, epu Osman Ivana Gundulića, prvom tiskanom glazbenom zborniku s latinskim i kajkavskim tekstovima pjesama Cithara octochorda, prvom djelu o hrvatskoj povijesti De regno Dalmatiae et Croatiae Ivana Lučića, kao i zbirkama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupnima na portalu Europske knjižnice: Digitalnom akademskom repozitoriju te Hrvatskom arhivu weba. Širu smo javnost nastojali informirati i o aktualnim događanjima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, pa smo povodom rođendana Miroslava Krleže pisali o izložbi Europski Krleža, koju smo priredili u nastojanju da osvijetlimo europske horizonte i recepciju jednoga od najprevođenijih hrvatskih književnika svih vremena.

Iako je popis predstavljene građe dulji od navedenog, već i ovaj letimičan pregled svjedoči o živahnoj aktivnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te trudu i zalaganju njezinih djelatnika, bez čijeg angažmana projekt ne bi zaživio takvim intenzitetom. Predstavljanje hrvatske baštine na portalu i društvenim mrežama Europske knjižnice važna je inicijativa koja se ne iscrpljuje samo u simboličnosti trenutka. Urednica portala i profila društvenih mreža NSK, Breza Šalamon Cindori, u svojem je osvrtu na kampanju istaknula kako se njome učvršćuju odnosi između Europske knjižnice i knjižnice mjeseca, ali i odnosi s ostalim knjižnicama članicama, kojih je gotovo pedeset (nacionalne i istaknute europske znanstvene knjižnice). Uzme li se u obzir i velika važnost hrvatske baštine za gospodarstvo naše zemlje, koju godišnje posjećuju milijuni turista iz Europe i svijeta, možemo zadovoljno ustvrditi kako smo promociji Hrvatske ponovno dali svoj vrijedan doprinos.