• 17.02.2023. - Autor: Maja Karic

  CRTEŽI FISCHERA VON ERLACHA U GRAFIČKOJ ZBIRCI NSK

Portret Johanna Bernharda Fischera von Erlacha. Portret je izradio mađarski slikar Ádám Mányoki oko 1723. godine. Izvor: Wikimedia Commons.

Potvrdu da se Hrvatska može smjestiti uz bok velikih svjetskih kulturnih središta, možemo pronaći u činjenici da se sedamdeset i devet crteža austrijskog dvorskog baroknog arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha ne nalaze u bečkoj Albertini ili Kunsthistorisches Museumu već u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. To je zasigurno jedna od najvrjednijih i najcjelovitijih zbirki Fischerovih crteža na svijetu jer se ne radi „samo“ o brzim skicama i nacrtima arhitektonskih projekata već o dovršenim crtežima, većinom predlošcima za Entwurff einer historischen Architectur […], Fischerovo kapitalno pisano djelo, izdano u Beču 1721. godine.

Entwurff, kompilacija arhitektonskih postignuća čovječanstva, često slovi kao prvi kompendij povijesne gradnje i prva uspješna studija svjetske arhitekture. To je zbirka iznimnih građevina i kurioziteta u kojoj se našla i Hrvatska – Solinski akvadukt i Dioklecijanova palača. Fischer je crteže temeljio na mjerama i opisima koje je dobio od osnivača splitske Ilirske akademije, Ivana Petra Marchija, i posredno putem njega, preko skica slikara Vicka Paterne.

“Castrum doloris Josipa I.”. Johann Bernhard Fischer von Erlach, prije 1712. Grafička zbirka NSK.

Bez obzira na to što je Palača, kao i većina građevina publikacije, izložena Fischerovoj interpretaciji i suvremenim baroknim intervencijama (poput dva tordirana stupa u središtu Peristila), zapravo se radi o prvom znanstvenom pokušaju rekonstrukcije same Palače, na temelju kojeg će četrdeset godina kasnije škotski arhitekt Robert Adam u knjizi Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalato in Dalmatia (London, 1764.) najvjernije dokumentirati njezino stanje.

S obzirom na to da je 2023. godine tristota obljetnica smrti Fischera von Erlacha, a nepogoda koja je zadesila Zagreb dovela je do nedostatka izložbenog prostora, Republika Austrija, austrijski muzeji Salzburg Museum i Wien Museum, posudit će crteže iz Zbirke, svih sedamdeset i devet, kako bi primjereno predstavili opus ovog slavnog baroknog arhitekta, uključivši crteže kao njegov neizostavni dio.