• 22.10.2020. - Autor: Dobrila Zvonarek

  „ČITAČ SNOVA“ – SJEĆANJE NA VESNU PARUN

Grafička mapa: Čitač snova / [grafike] Zdenka Pozaić ; [stihovi] Vesna Parun, Zagreb, 1983.

Prošlo je deset godina otkako nas je napustila Vesna Parun, pjesnikinja mediteranskih korijena i senzibiliteta, koja je postala sinonim za ljubavno pjesništvo nostalgičnog raspoloženja. Pisala je neprekidno, mnogo, a svojim se najuspjelijim stihovima uspjela profilirati u najistaknutiju hrvatsku pjesnikinju druge polovice 20. stoljeća. Malo je poznato, a u kontekstu njezina nekonvencionalnog života pomalo i neobično, da je Vesna Parun iza sebe ostavila najopsežniji sonetni opus u novijoj hrvatskoj književnosti. Također, prva je žena koja je u našem društvu živjela isključivo od pisanja. Mogli bismo na to ironično dodati: s književnosti je dijelila i sudbinu, živeći često na margini i u teškim životnim prilikama.

Osvrti vezani uz njezin rad često ističu upravo to: nesretne ljubavi, život u neimaštini, posljednje godine provedene u staračkom domu u Stubičkim Toplicama, gdje bi je se javnost sjetila obljetničarski: uz proslave njezina rođendana, koje je organizirao novinar i publicist Mladen Pavković.

U nastojanju da prisjećanje na našu veliku književnicu obojimo vedrijim tonovima, u prilici obljetnice njezine smrti (25. listopada) zavirili smo u fond Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njemu pronašli pjesničko-grafičku mapu Čitač snova, zajednički pothvat dviju dama hrvatske umjetnosti: književnice Vesne Parun i akademske slikarice, grafičarke i dizajnerice Zdenke Pozaić.

Pjesničko-grafička mapa Čitač snova sadrži pet grafičkih listova Zdenke Pozaić u tehnici linoreza te pet pjesama i jedan esej Vesne Parun. Predstavljena je u Galeriji Ulrich u prosincu 1983. godine.

Grafička mapa: Čitač snova / [grafike] Zdenka Pozaić ; [stihovi] Vesna Parun, Zagreb, 1983.

U razgovoru koji je sa Zdenkom Pozaić za Hrvatsko slovo 2012. godine vodila povjesničarka umjetnosti, novinarka Branka Hlevnjak, umjetnica je istaknula: Ja sam učinila pet linoreza u boji po crtežima na kojima sam prikazala svog oca s knjigom ili novinama u rukama deset godina ranije. Pokazala sam gotove radove Vesni i zamolila je za pet pjesama. Tragajući, našla je pjesme nastale u slično vrijeme kada i moji crteži, a koje su po mnogo čemu bile slične ili sukladne s mojim skicama. Čekale su kao i moji crteži taj neki sretni trenutak susreta. Kayros – kako je to Vesna nazvala.

Trenutak susreta s ovom pjesničko-grafičkom mapom i ovaj se put dogodio uz Kayrosovu blagonaklonost. Epidemiološka situacija primorala nas je na prolongiranje predstavljanja pjesničko-grafičke mape Hrvatska/Deset pjesnika Zdenke Pozaić, u kojoj je ona grafikama oživjela deset odabranih pjesama kanonskih hrvatskih pjesnika. Jedna od njih je, dakako, i Vesna Parun. Stoga veseli da prisjećanje na Vesnu Parun, uz obljetnicu njezine smrti, predstavlja i susret sa Zdenkom, makar i ovako, u virtualnom okruženju.

Grafička mapa: Čitač snova / [grafike] Zdenka Pozaić ; [stihovi] Vesna Parun, Zagreb, 1983.