• 15.04.2020. - Autor: Charlotte Frank

  CHARLIEJU CHAPLINU S POŠTOVANJEM!

Filmski klub, Zagreb: Radničko sveučilište “Moša Pijade”, 1969.

Američki filmski glumac, režiser, pisac, skladatelj, producent, genij kinematografije Sir Charles Spencer Chaplin rođen je u Londonu 16. travnja 1889., a umro u mjestu Corsier-sur-Vevey u Švicarskoj 25. prosinca 1977. godine.

Unatoč tomu što svoj život započinje u iznimnom siromaštvu, tijekom života postao je jedan od najcjenjenijih i najkreativnijih ljudi u povijesti filma, prva svjetska filmska zvijezda, bogatiji i od američkog predsjednika.

U ovim izazovnim vremenima nije se teško poistovjetiti s njegovim univerzalnim likom siromašnog skitnice, dostojanstvenog, otmjenog držanja unatoč svim životnim nedaćama. Skitnica, džentlmen, pjesnik, sanjar, usamljenik, jedan je od najomiljenijih komičnih karaktera u povijesti sedme umjetnosti. Ranko Marinković u svom eseju O mehanici i poetici filma, između ostalog, spominje suptilnu poeziju Chaplinove umjetnosti koja je sakrivena u arsenalu neobuzdane komike, smiješne, patetične ceremonijalne forme svečanih govora, grotesknu nespretnost čovjeka-automata, sentimentalnost, poetičan optimizam Charlijeva filmskog karaktera i dr.

U eri nijemog filma, bez dijaloga, praćenog zvukom glazbe, Chaplin je kreirao lik melankoličnog skitnice (The Tramp), prvotno u istoimenom filmu iz 1915. godine. Skitnica u iznošenom gospodskom odijelu, uskog sakoa i preširokih hlača te s prevelikim cipelama, s polucilindrom na glavi, bambusovim štapom, tužnog, ozbiljnog lica s kratkim brkovima, postao je globalno prepoznatljiv filmski lik.

Chaplin briljira nizanjem gegova[1] unutar tzv. slapstick komedija[2] u svojim ranim filmovima – Šampion (1915.), Zalagaonica (1916.), Useljenik (1917.), Dječak (1921.) i dr.

Čarli Čaplin: Cirkus, Beograd: Morava Film, United Artists Entertainment from Transamerica Corporation, 1976.

Filmom Potjera za zlatom 1925. godine stječe vrhunac popularnosti. Cirkus (1928.), Svjetla velegrada (1931.), Moderna vremena (1936.), Veliki diktator (1942.) neki su od najpoznatijih naslova u kojima ostvaruje nezaboravne uloge, maksimalno koristeći slojevitost duhovitih improvizacija, gestikulaciju, akrobatski pokret, mimiku kojom izražava široki raspon emocija. „Kretnje se općenito bolje razumiju nego riječi. Kao i kineski simboli, uvijek će značiti različite stvari ovisno o konotaciji.“[3] Chaplin, legenda ere nijemog filma, i nakon pojave zvučnog filma nastavlja svoju bogatu filmsku karijeru te istražuje nove ideje, izgrađuje složenije karaktere i sadržaje. Osim iznimnog glumačkog talenta, izniman je i kao autor filmova. Piše scenarije, režira i producira za Lone Star Corp., Mutual, The First National Films, United Artists i dr. Sklon perfekciji, unio je brojne inovacije u proizvodnju filmova, a industriju filmova pretvorio u umjetnost.

Njemu u čast, predstavljamo pojedine filmske plakate koji se čuvaju u fondu Grafičke zbirke NSK. Kolekcionari su odavno prepoznali vrijednost tih slika kao što i mi danas, u muzejima, čuvamo te rijetke listove sa slikama i pismenim znakovima koji komuniciraju na svoj osebujan način. Ta vrsta vizualne građe je često, ali ne nužno uvijek, likovno vrijednosnog karaktera. Vrijedan je izvor dokumentarnih podataka i čini važan segment povijesti dizajna filmske industrije i zanimljiv je prozor u kulturnu prošlost. Većina predstavljenih plakata nastala je za pojedine nezaboravne Chaplinove komedije, pojedini za potrebe festivala posvećenih njegovu filmskom opusu, a dva za različita filmska događanja – program Kinoteke, Filmski klub.

Nastavši u razdoblju od 1968. do 1986. godine, svjedoče o popularnosti komedija koje su uveseljavale publiku i tada, pedesetak i više godina nakon nastanka, kao i dandanas.

Program kinoteke 1 – 16. 10. 1984., dizajn: R. [Ratko]. Petrić.

Izvedeni su u offsetnoj tehnici ili tehnici serigrafije, oblikovani odnosom ilustracije i tipografije ili fotografije s tipografijom s ciljem privlačenja publike. Većina je djelo anonimnih autora, izuzev plakata autora Ratka Petrića nastalog za potrebe Kinoteke na kojem kao podlogu koristi reprodukciju  fotografije vlastite brončane figure Charlieja Chaplina koja je niz godina stajala ispred kultne Kinoteke u Zagrebu, da bi bila premještena ispred art kina Tuškanac gdje se nalazi danas. Intrigira plakat s preklopljenim kvadratima u rasponu od crne, sivih tonova do bijelog kvadrata u središtu, s likom Charlieja Chaplina, zasad neutvrđenog autorstva.

Plakati s najupečatljivijim prizorima Chaplinovih najpoznatijih komedija, kao što je antologijska scena u kojoj jede cipelu i vezice u Potrazi za zlatom ili susret sa slijepom prodavačicom cvijeća u Svjetlima velegrada, nastojali su privući filmsku publiku. Za plakat filma Cirkus korištena je sažeta crno-bijela portretna ilustracija simpatične filmske fizionomije s polucilindrom (film je dobio 3 nagrade Oscar). Vrlo često karakteristična silueta ili zaustavljena gesta (kretnje ponekad nalik pingvinu ili mehaničkoj lutki) privlače pogled prolaznika, a na drugim, izdvojeni rekviziti filmskog skitnice. Pojedina rješenja obuhvaćaju crno-bijele kadrove isječaka filmskih traka. Lik Charlieja Chaplina nalazimo i na filmskim plakatima koji najavljuju filmske manifestacije različitog karaktera kao i na primjerima već spomenutih plakata za program Kinoteke ili Filmski klub, pokazujući na taj način opći filmski značaj ovog filmskog velikana. Učestala upotreba žute boje u naslovima ili u podlozi plakata te elementima kompozicije upućuje na simboliku te boje koju unutar oblikovanja filmskih plakata vežemo upravo uz komediju. Sinonim za ovu vrstu filmskog žanra svakako je jedinstven Chaplinov lik i djelo, koji je ostavio neizbrisiv trag u umjetnosti kao i u cjelokupnom doprinosu svjetskoj kulturi.

Chaplin u svoje vrijeme intrigira javnost i privatnim životom, brojnim aferama s puno mlađim ženama i kritikom nepravde i moralne hipokrizije u pojedinim filmovima.

Manje poznato o slavnom komičaru :

Glumačku karijeru započeo je već kao dječak, nastupa uz roditelje u varijeteima.

Prvi je glumac na naslovnici magazina Time – 1925. godine. Do tada su naslovnice bile rezervirane za fotografije političara (Truman), izumitelja (Edison) i dr.

Unatoč jedinstvenom glumačkom talentu nikada nije nagrađen nagradom Oscar za glumu.

Za film Cirkus dobiva tri Oscara (režija, produkcija, scenarij).

Jedan je od osnivača filmske kompanije United Artists, što mu omogućuje potpunu kontrolu nad nastankom vlastitih filmova.

Na vrhuncu slave postao je bogatiji i od američkog predsjednika (Hoover, Roosevelt, Truman).

Oklijevao je s uvođenjem zvuka u svoje filmove. Njegov prvi u cijelosti zvučni film je Veliki diktator iz 1944. godine.

Gospodin Verdu trebao je režirati Orson Welles. Chaplin u zadnji tren otkupljuje scenarij, koji zatim prepravlja te na kraju potpisuje vlastitu režiju.

Nikad nije postao građanin SAD-a iako je u Americi živio četrdesetak godina.

Nakon filma Moderna vremena okarakteriziran je kao komunistički simpatizer. Nakon kulminacije optužbi 1952. godine seli se u Švicarsku u kojoj ostaje do smrti.

Godine 1972. jedini put dolazi u Ameriku nakon što je iz nje otišao kako bi primio počasnu nagradu Oscar za životno djelo.

Zvijezdu na Hollywood Bullevardu dobiva tek 1972. godine.

Godine 1975. dodijeljena mu je viteška titula (Sir).

Imao je četiri žene i jedanaestero djece.

Rijetki znaju da je imao je plave oči.

Bio je veliki prijatelj s Albertom Einsteinom.

Jedan od asteroida nosi ime u njegovu čast – 3633Chaplin.

Godine 1992. snimljen je biografski film Chaplin u kojem njegova kćer Geraldine glumi Chaplinovu majku, svoju baku. Za ulogu Charlieja Chaplina Robert Downey Jr dobio je nagradu Oscar.

Ruski plesač i koreograf  poljskog porijekla Nižinski (Nijinsky Vaslav Fomič), solist trupe Les Ballets russes S. Djagiljeva u Parizu (1909–14), jedan od najvećih svjetskih plesača, obožavao je Chaplinove kretnje, smatrao ga je plesačkim genijem.

[1] Geg (engl.), duhovita improvizacija, dosjetka; neočekivan, efektan obrat u radnji nekog filma. https://www.hrleksikon.info/definicija/geg.html

[2] slapstick komedija. 1. Kratkometr. holivudska → komedija nij. filma temeljena na gegu, odn. na fizičkoj akciji, potjerama, tučnjavama, tjelesnim nadmetanjima. Razradio ju je M. Sennett, a velika popularnost u publike učinila ju je dominantnim tipom komedije 1910-ih i 1920-ih. Istaknuti Sennettovi komičari bili su, među ostalima, R. Arbuckle, B. Turpin, a iz Sennettova studija Keystone ponikli su i H. Lloyd i H. Langdon. Samostalnu su komičku karijeru u tradiciji slapsticka razvijali Ch. Chaplin i B. Keaton, a potom, pred kraj razdoblja, S. Laurel i O. Hardy. 2. Opći naziv za svaku komediju što se nadasve temelji na gegu, odn. koja preuzima ključne karakteristike nijeme slapstick komedije. http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1717

[3] https://hr.wikipedia.org/wiki/Charles_Chaplin